Radionica na temu Biciklističke magistrale Studentski Centar - Dugo Selo, održana je 26. travnja u prostoru Centra za kulturu Trešnjevka. Radionicu su vodile studentice krajobrazne arhitekture: Kristina Komšo, Ploa Pleština Poljak, Tina Radić i Kristina Tomaša, a prisustvovalo je 12 sudionika - stanovnika Grada Zagreba.

 

Stanovnici grada aktivni su sudionici javnog prostora te najbolje poznaju prostor kojim se kreću. Iz tog je razloga bio cilj saznati kako oni doživljavaju projekt planirane biciklističke magistrale u duljini od 22 km uz željezničku prugu, od Studentskog centra do Dugog Sela. Zanimalo nas je koji su njihovi komentari, kritike i sugestije kako bi izvedena magistrala povećala kvalitetu prostora promišljenim rješenjima i stvaranjem novog identiteta i sadržaja. Budući da planirana magistrala prolazi uz centralnu os grada Zagreba, povezana je nizom sadržaja, namjena i korisnika. Postoji velika raznolikost u neposrednom okolišu koji ju okružuje, a koji se sastoji od guste izgrađenosti, stambenih kvartova, industrijskih područja, zaštićenih područja prirode pa sve do udaljenih ruralnih dijelova grada, poljoprivrednih područja, šuma i sela. 

 

TIJEK RADIONICE:

• Radionica je započela kratkom prezentacijom kojom su sudionici upoznati s projektom i s 8 dionica na koje se magistrala dijeli.
• Nakon prezentiranja, ukratko smo popričali sa sudionicima o njihovim biciklističkim navikama kako bismo upoznali profil sudionika. Svi su sudionici strastveni biciklisti koji voze bicikl za različite svrhe - odlazak na posao, obavljanje obaveza u gradu i rekreaciju. Zajedničko je mišljenje kako je cjelokupna biciklistička infrastruktura u Zagrebu neadekvatna, rascjepkana i s brojnim preprekama te kao takva ne pruža sigurnu, brzu i ugodnu tranziciju biciklom. 
• Sljedeći je zadatak bilo ispitivanje mišljenja metodom ‘world cafea’. Sudionici su podijeljeni u dvije grupe te je svaka grupa dobila kartu jedne dionice. Kroz zajedničku diskusiju i komentare preko karte su označavali dobre i loše sastavnice rješenja, alternativna rješenja staze i šire urbanističke slike te potencijalne nove sadržaje i probleme. Ovom metodom detaljno su ispitane prve 3 dionice magistrale, od Studentskog centra do okretišta Borongaj. Na svakoj karti grupe su se zadržale 15-tak minuta, što je i više od predviđenog obzirom na zainteresiranost sudionika i opsežnost njihovih komentara.
• Nakon grupnog rada radionicu privodimo kraju te zajedno komentiramo koji je glavni problem i potencijal svake od 3 dionice, a završavamo kroz razgovor o tome kako im se radionica svidjela. Sudionici su izrazili zadovoljstvo i zainteresiranost za ovakav tip radionice te smo prikupili brojne korisne komentare i materijale koje ćemo obraditi i objaviti krajem projekta.